Naša dosadašnja izdanja

bgsusakairijeke3


Ivan KOVAČIĆ: Borbene grupe Sušaka i Rijeke 1944. -1945.

Autor na temelju arhivske građe i izjave svjedoka rekonstruira dogaađaj iz ožujka 1945. Godine kada su dva ilegalca, pripadnici borbenih grupa na Sušaku i Rijeci likvidirali ozloglašenog ustaškogredarstvenika i drugog ranili. U nepuna 24 sata policijski zapovjednik Sušaka Stjepan Vindakijević je odabrao taoce iz riječkih zatvora, optužio ih, osudio na smrt i strijeljao na mjestu gdje je izvršen napad.

Uz opis samog događaja autor daje i sažet pregled ostalih djelatnosti borbenih grupa na Sušaku i Rijeci, tada u dva formalno granicom odvojena grada, opisujući njihovu djelatnost kao oblik moderne gradske gerile. Više…


FRANJO MATETIĆ: BREME I POČIVALObreme i pocivalo

Važna knjiga za lokalnu zajednicu
Kada je gotovo kao osamdesetogodišnjak Franjo Matetić objavio svoju prvu knjigu Zvoneća svojni, malo tko se mogao nadati da je to bio tek uvod u svojevrsnu trilogiju kojoj su zajednički nazivnici selo Zvoneća, tradicijski život u prošlosti i pisanje u lokalnom govoru. Svakako, dirljiva je činjenica da je riječ o čovjeku …


voda i otpad.inddDoc.dr.sc. LIDIJA RUNKO LUTTENBERGER: GOSPODARENJE VODOM I OTPADOM

Problematika gospodarenja vodom i otpadom je istovremeno globalna i lokalna. Da li je doista model centralizirane odvodnje iz 19-og stoljeća koji troši ogromne količine energije i vode za Hrvatsku najbolji, da li moramo svoju iznimno kvalitetu izvorsku vodu koristiti baš…


 BOŽANA KNEŽEVIĆ-Integrating action research into teaching and learning

Action research - korica.indd“Integrating action research into teaching and learning: A reflective  approach” is a unique publication on action research in foreign language teaching published in Croatia.
Božana Knežević explains the philosophies and practices of action research, and examines key concepts and developments clearly underpinning her writing with case studies she conducted. Više…


 DRAGO KRALJEVIĆ-ISTRANIN U RIMU

untitledAdriaticus mare superum et mare nostrum – cujus?
Drago Kraljević, srećom po čitatelja (kulturu, povijest, diplomaciju, Hrvatsku i Italiju…), osmjelio se, regbi po najboljem uzorku i primjeru fiction-faction literature, upustiti u pisanje vlastitih pogleda i sjećanja iz diplomatske službe, na prostrana polja povijesti (historia magistra vitae), ali i slobodnog autorskog rasuđivanja. Više…


Kad je Napoleon Bonaparte 1796. godine skovao izraz ”Grande Nation”, stvorio je jezični okvir unutar kojeg Francuzi i dan danas tako rado smještaju sve ono što ih čini velikom i ponosnom nacijom. Premda je prvobitno taj izraz počivao na slavi svih onih šarenih vojnih formacija, koje su Europom pronosile slavu francuskih vojski, a u kojima su sudjelovale i brojne hrvatske regimente, s vremenom su uz grenadire i maršale, svoje mjesto slave u tom istom okviru pronašli i modni kreatori. Više…


korica - krk splendidissima-----.indd ANNA MARIA FIORENTIN-KRK SPENDISSIMA

Da bismo se prisjetili stare slave Pise, u povijesnoj dvorani Baleari zajedno 5 mnoštvom ličnosti i građana našla sam se i ja. Bilo je to jednoga svibanjskog dana 1960. godine.
Nisam mogla ni zamisliti da će taj dan za mene biti izuzetno zanimljiv. Jedan profesor jezikoslovlja kome bijah predstavljena, nakon što je zamijetio moju izraziti “julijanski” naglasak, započeo je briljantnu raspravu o Krku, mojem rodnom gradu ističući osobito značajnu činjenicu da je upravo u Krku oko sredine 19. st. zabilježen izumirući antički neolatinski jezik što se govorio u gradovima romanske Dalmacije prije dolaska Venecije u te krajeve. Više…


Pripremanje slastica u Mađarskoj seže nekoliko stoljeća unazad.Iza utemeljenja Države, dio kuhara s kraljevskog dvora specijalizirao se za pripremanje slatkih jela, a u posebnu struku izdvojili su se oni kuhari koji su pripremali medenjake.
Za vrijeme kraljeva Arpadovog doba oni su bili jedini profesionalni pro­izvođači slatkiša. Kako je tada med bio jedini zaslađivač, u vrijeme dok su bili zaposleni na dvorovima, počeli su se baviti i pčelarstvom. Kasnije su osnivali svoje firme, nastavljajući proizvodnju slastica.
Za vrijeme vladavine Geze II. (1141.-1162.), masa useljenika, obrtnika, došla je s njemačkih područja i s njima je prozvodnja slatkiša dobila nagli uzlet. Ti su slastičari, ustvari, utemeljili mađarsko slastičarstvo. Više…


 Na ratnom tragu - korica.inddMAKSIMILIJAN MANCE-NA RATNOM TRAGU 2. PRIMORSKO GORANSKE UDARNE BRIGADE

Druga primorsko-goranska udarna brigada, kao dio 13. primorsko-goran­ske udar­ne divizije, formirana je 26. studenog 1942. u Drežnici pod nazivom “14. primorsko-goranska Narodnooslobodilačka udarna brigada Hrvatske”. U ovoj knjizi iznosim činjenice o najtežim borbama koje je Brigada vodila, naj­češće u suradnji s drugim brigadama ili odredima. Njene borbene aktivnosti ve­lebne su po obimu teritorija na kojem je borbeno djelovala, te po fizičkim i psi­hič­kim na­porima koje je to iziskivalo; za mnoge borce ti su napori bili i kobni. Na bor­be­nom putu Brigade bilo je bezbroj nepogoda i teškoća, a naj­više u svladava­nju gladi, marševskih napora, smrzavice i me­ćava, posebno za tek unovačene bor­ce. Više…


Rukavac - omot.inddFranjo Šepić-Bertin STORIJE OD RUKAVCA

Franjo Šepić-Bertin rođen je Rukavčan i u Rukavcu živi od rođenja do današnjeg dana. Oženjen je gospođom Višnjom. Njegovi roditelji Marko i Berta odgojili su dvoje djece, starijeg Franju i mlađu sestru Nedu. Djeca su rasla, školovala se i zaposlila. Franjo je postao tehničar, a Neda liječnica. Čitavo svoje djetinstvo i mladost proveo je u Rukavcu družeći se sa svojim vršnjacima i starijim mještanima od kojih je skupljao štorije i istini od Rukavca, Kućel i šire okolice ne misleći da će ih jednog dana skupiti i objaviti kao posebnu knjigu.
Tome je pogodovala i činjenica da se u njihovoj kući nalazila seoska gostionica (oštarija), a gdje je više ljudi, tu je i veselje, čuje se više priča i dogodovština. U tim uvjetima kod znatiželjnog se dječaka brže razvijala mašta, a dobro pamćenje postaje jednog dana mala enciklopedija znanja. Više…


MD - naslovnica - novo.inddSLIKE I SJEĆANJA IZ ŽIVOTA

Mošćenička Draga, Val Santa Marina, Draga di Moschiena – jedno od ovih imena vraća Vas u vrijeme u kojem ste proživjeli svoju mladost, najljepše dane, djetinjstvo, ili pak, ako ste sada mladi, uzmite Dragu kako Vam drago, ispišite ime koje Vam se najviše dopada. Nekome je Draga Sipar, drugome crkvica svete Marine, nekima samo nastavak starih Mošćenica, mnogima je ona ribarska kolijevka, suvremenim naraštajima meta turizma i potencijal budućnosti. Međutim, više od svega, Mošćenička Draga poetična je uvala ispod “grada” Mošćenica, žal opjevan stihovima Rikarda Katalinića Jeretova, pitoreskni hrvatski Portofino gdje se snimalo filmove, lomilo ratove, osvajalo srca, punila jedra maestralom, bacalo mreže, mahalo vaporima, dočekivalo putnike iz dalekih krajeva, ugostilo prve turiste, svjedočilo promjenama država i zastava. Danas, na istočnoj strani plemenite Istre, Mošćenička Draga biser je Kvarnera i Opatijske rivijere, te ujedno čini možda i najljepši kutak za snove, odvojena od gradova i opterećenja moderne civilizacije. Više…


sveta mati slobode - korica.inddEMANUEL HOŠKO-SVETA MATI SLOBODE

Litanije su prosne, od niza zaziva sazdane mo­lit­ve. Kršćani ih mole ili pjevaju u pučkim procesi­ja­ma, hodočasničkim okupljanjima i na drugim vjer­nič­kim skupovima, ali ih mole i u činima osob­ne po­božnosti. Najstarije su litanije Svih svetih jer su krš­ćani najprije tražili zaštitu svetaca; tek su se kas­­ni­je pojavile i litanije koje zazivaju Blaženu Djevi­cu Mariju.
Povijest marijanske pobožnosti zna za različi­te marijanske litanije, ali su od svij najpoznati­je i naj­ra­širenije Loretske litanije jer su ih potkraj 16. stoljeća odobrile pape za uporabu u javnim po­bož­nos­tima.
Marijanske litanije rastu u suvremenoj Crkvi bro­­­jem i sadržajem. One ni danas ne gube osnovna obi­­lježja prosne molitve. Više…


Udarna grupa otoka krka - korica.inddIVAN KOVAČIĆ-UDARNA GRUPA OTOKA KRKA

Ratna događanja na otoku Krku u vrijeme okupacije fašističke Italije (1941.‑1943.) i nacističke Njemačke (1943.-1945.) prilično su poznata, zahvaljujući ponajvi­še Povijesnom društvu otoka Krka i svescima Krčkog zbornika u kojima su, od 1970. do 1990. god. objavljeni radovi većeg broja autora o ovim temama. Nakon druš­tveno-političkih promjena u Hrvatskoj 1990., nastupio je svojevrsni zastoj u is­traživanju ove (ratne) problematike, a prekinut je tek održavanjem Okrug­log stola sudionika i stručnjaka što se bave istraživanjem antifašističkoga i Na­rod­nooslobodilačkoga pokreta (NOP‑a). Bilo je to 25. lipnja 1997. u Bajčićima, na otoku Krku. U organizaciji Saveza antifašističkih bo­raca otoka Krka i Udruge antifašističkih boraca i građana Šotoventa (Poljica, Ne­na­di­ći, Brzac, Bajčići, Žgaljići, Linardići, Milohnići, Bro­zići, Spinčići i Pi­ne­zi­ći) održan je skup na temu: Partizanske veze kopno – otok Krk – sred­njo­dalmatinski otoci 1941. do 1945., što je dovelo i do tiskanja zbornika radova s toga skupa (Rijeka, 1997., str. 126). Više…


Vodoprivreda - korica.inddZORKO KOS-VODOPRIVREDA

U razvoju i sazrijevanju svakog čovjeka postoji čitav niz utjecajnih čimbenika koji uvjetuju pojedine razvojne faze, uspone i padove. Dakako, porijeklo i struktura tih utjecaja su jako složeni i višedimenzionalni, kao što je to i sam život. Rezultat tih „do­gađanja” je hod pojedinca kroz život koji je kod svakoga jedinstven, a može u većoj ili manjoj mjeri doprinijeti ili ne razvoju društva u cjelini.
U dosadašnjim svojim radovima ja sam više-manje prikazao samo svoja dostignuća u stručnom i znanstvenom radu, što sam pretočio u 18 knjiga i oko 140 članaka u časopisima i referatima na raznim skupovima, sve iz područja moje uže stručne specijalnosti. Više…


Zbornik Kastavstine - korica.inddIVO JARDAS-ZBORNIK KASTAVŠTINE

Kada je davne 1957. objavljena knjiga Ive Jardasa KASTAVŠTINA s podnaslovom Građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru kao 39. knjiga Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena već je za nekoliko mjeseci bilo jasno da je riječ o radu koji neće ostati samo u usko stručnim krugovima etnografa, folklorista, jezikoslovaca i drugih znanstvenih poslenika.
Gotovo da i nije bilo dnevnog lista, tjednika, dvotjednika, mjesečni­ka, o stručnim časopisima da i ne govorimo, a da nije objavljen veći ili ma­nji prikaz te knjige. Ivo Jardas odjednom je postao čovjek o kojem se govorilo na sve strane. U Novom listu od 17. studenoga 1957. godine na stranici četvrtoj s nadnaslovom „Značajna publikacija o našem kra­ju”… Više…


Zvukovlje stihovljaRADOVAN TADEJ-ZVUKOVLJE STIHOVLJA

Rukovet čakavskih pjesama koje nam je u ovoj zbirci podario Radovan Tadej slijed je, u svim odrednicama, njegove dosadašnje lirike (Ljudi krstijani, Centar društvenih djelatnosti mladih, Rijeka 1991; Ki smo ča smo, Centar društvenih djelatnosti mladih, Rijeka 1992; Drama poetica ciacavschia­na, ICR, Rijeka 1997; Rič po rič, ICR, Rijeka, 2001.). Tu svakako valja nadodati i zbirku narodne poezije Domaće, najveć ljubavne, narodne pjesme sakupljene na Zlobinu, Ustanova Ivan Matetić, Ronjgi 1993. Ova zbirka nije potpuno autorska knjiga Radovana Tadeja, već se radi o narodnim pjesmama koje je ovaj pjesnik skupio, obradio i pripremio za tisak. Zato je ova zbirka ključ za razumijevanje Tadejeve poezije. Neobično je da se u današnje vrijeme prikupljaju i objavljuju narodne pjesme,…Više…